banner ad
banner ad

NERMIN ŠEČO: VIŠEGRADSKA ŽIVA LOMAČA PODSJEĆA I OPOMINJE

| 14/06/2018

Bošnjaci su narod koji skoro pa svaki dan obilježava svoja stradanja i ima najviše mjesta koja označavaju stratišta. Svaki bosanskohercegovački dan je opomena i pouka živima i zakletva da zlo mora biti uništeno, a zavjet onima koji s onu stranu modre rijeke nalaze istinske znakove pravde.

U pregrštu stravičnih ratnih zločina koji su se desili tokom rata u BiH, dogodila se i “živa lomača“ za koju malo tko zna.

U junu svake godine Višegrad obilježava godišnjicu tog zločina pri čemu je spaljeno 70 živih ljudi, civila, Bošnjaka. Danas se navršava 26 godina od stravičnog zločina u Pionirskoj ulici u Višegradu.

Tog 14. juna 1992. četnici su, na čelu sa najokrutnijim zločincima iz Višegrada Milanom Lukićem, Sredojem Lukićem i Mitrom Vasiljevićem, natjerali bošnjačke civile u kuću Adema Omeragića, u Pionirskoj ulici u Višegradu, većinom žene i djecu, gdje su ih zaključali, a nakon toga zapalili kuću. Najmlađa žrtva tog zločina je imala samo dva dana.

Tako da pravna odrednica ,,Silent leges inter arma“ (u ratu zakoni šute), može u potpunosti definisati stanje koje je vladalo u BiH. Agresor i domaći separatisti nisu se bojali činjenice da će nekada odgovarati za genocid, iako je znao za međunarodnu kodifikaciju Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, Ženeveske konvencije (koje reguliraju prava zarobljenika, ranjenika, bolesnika, civilnog stanovništva…).

Najvažnija presuda je ona koju je donio Stalni sud u Haggu, koja je potvrdila da je u BiH počinjen genocid. Međutim, pravda nikad nije zadovoljena, mnogo je zločinaca koji danas slobodno šetaju, susreću žrtve, silovane žene lice u licem gledaju silovatelje, a država Srbija kao odgovorna država za genocid preko svog političkog establišmenta izbjegava suočenje sa vlastitom prošlošću uz kontinuirano negiranje genocida.

Koncept pravde neće nikad biti zadovoljen sve dok posljednji zločinac ne bude odgovarao za svoja djela, a pomirenje koje se želi uspostaviti neće se moći ostvariti sve dok imamo institucionalno negiranje genocida koje je praćeno pokušajima zabrane kulture sjećanja na genocid.

Nermin Šečo

Objavljeno u: Hronika

Komentari zatvoreni.