banner ad

UNHCR: CILJ DO 2020. JE DA SVAKO ROMSKO DIJETE IMA RODNI LIST

| 13/09/2017

Udruženje „Vaša prava BiH“ zajedno sa UNHCR-om, bavi se promocijom i zaštitom ljudskih prava kroz pružanje besplatne pravne pomoći izbjeglicama, raseljenim licima, povratnicima, tražiteljima azila te osobama koje su u riziku od apatridije. Pored konkretne pomoći, ove UNHCR i Vaša prava BiH, organizuju i radionice za predstavnike predstavnike romskog nevladinog sektora i predstavnike iz oblasti besplatne pravne pomoći, kako bi se ovaj problem što efikasnije rješavao.

Fokus radionice je bio usmjeren na čijenicu da veliki dio romske populacije nije upisan u matične knjige rođenih te da nemaju osnovne lične dokumentacije. Ciljevi ove radionice su bili identifikacija problema i pronalaženje rješenja.

–UNHCR ima mandat da radi na smanjenju i sprečavanju apatridije. Izrađen je Akcioni plan koji traje 10 godina od 2014-2024. godine, koji predviđa da se u tom periodu u svijetu okonča problem apatridije. Konkretno, u BiH radimo zajedno sa svim nivoima vlasti, sa nevladnim organizacijama kako bi se smanjio broj osoba koje su pod rizikom od apatridije. To su uglavnom osobe koje nemaju dokumenata, nisu nikada upisani u matičnu knjigu rođenih, ili koji nisu bili upisani u matičnu knjigu državljana. Pokrenuli smo niz aktivnosti kako bi smo identifikovali osobe bez dokumenata kako bi im pružili besplatnu pravnu pomoć da se upišu u matične knjige i da dođu do dokumenata koji im omogućuju da ostvare osnovna ljudska prava zagarantovana Zakonima u BiH i Međunarodnim konvencijama –  izjavila je Ljiljana Kokotović, Viša savjetnica za Međunarodnu zaštitu u UNHCR-u, šefica pododjela za Azil i apatridiju.

Ona je dodala da se paralelno radi i sa nadležnim institucijama da se ojača pravni okvir i da se osigura primjena pravnog okvira, kako bi svaka osoba bila upisana u matičnu knjigu rođenih i matičnu knjigu državljana.

–Između ostalog sarađujemo i sa romskim nevladinim organizacijama, UNICEF-om, kako bi smo zajedno nastavili raditi na osiguravanju kako bi sve osobe bile upisane u matične knjige. Imat ćemo niz aktivnosti sa romskim zajednicama, školama, bolnicama kako bi se ljudi upoznali sa postupkom upisa u matične knjige rođenih i da im se pomogne da se upišu. Cilj nam je da do 2020. godine svako dijete ima rodni list, da se svako dijete upiše odmah po rođenju u onom redovnom zakonskom roku upisa u matične knjige rođenih od 30 dana i nadam se ćemo zajedničkim radom uspjeti u tom cilju –  pojasnila je Kokotović.

Propusti upisa u matične knjige

Nedostatak novca, nerazumijevanje zakonskih obaveza, nepoznavanje procedure, raseljenje tokom rata, nepostojanje sistema zdravstvene zaštite koji će omogućiti da sve trudnice imaju zdravstvenu zaštitu bez obzira na status zdravstvenog osiguranja razlozi su zbog kojeg se dešavaju propusti upisa u matične knjige rođenih.

Organizacija Vaša prava BiH, pored pravne pomoći i finansijske podrške u postupcima upisa u matične knjige i pribavljanju dokumenata, (administrativne i sudske takse, naknade za izdavanje lične karte), korisnicima pruža pravnu pomoć radi pristupa drugim pravima, a prvenstveno radi pristupa pravu na zdravstvenu zaštitu, zdravstveno osiguranje, socijalnu zaštitu.

–Takođe, u cilju podizanja svijesti o problemu apatridije, organizovan je veliki broj radionica i seminara sa svim relevantnim akterima u ovom procesu kao i sa samim korisnicima u romskim zajednicama –  izjavio je Bakir Mrkonja, pravnik Udruženja „Vaša prava BiH“

Zakonom državljani BiH stariji od 18 godina dužni imati ličnu kartu

Da bi neka osoba u BiH mogla da dobije identifikacioni dokument (ličnu kartu ili pasoš) prethodno mora da posjeduje izvod iz matične knjige rođenih i uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine. Državljanin BiH koji posjeduje izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, jedinstveni matični broj građana i pravni osnov za prijavu prebivališta može kod organa nadležnog za izdavanje ličnih dokumenata podnijeti zahtjev za prijavu prebivalište i izdavanje lične karte. Štoviše, Zakon o ličnoj karti državljana BiH propisuje da je državljanin BiH stariji od 18 godina dužan da ima ličnu kartu izdatu u mjestu svog prebivališta.

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine jula 2015. godine, određeni broj osoba nije u mogućnosti da ispuni uslove i da dokaže da posjeduje valjan pravni osnov za prijavu prebivališta na određenoj adresi.

–Izmjenama zakona propisano je da su državljani BiH dužni u postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja priložiti dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju, a kao takav dokaz smatra se nešto od sljedećeg: Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje, ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca, potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište – objašnava Mrkonja.

Kolizija Zakona o ličnoj karti i Zakon o prebivalištu

Udruženje „Vaša prava BiH“ dugi niz godina pruža besplatnu pravnu pomoć Romima i drugim ranjivim kategorijama. „Upoznati smo sa stambenim prilikama i teškim socijalno – ekonomskim statusom ovih kategorija, neki od njih nemaju nikakvu imovinu dok drugi žive u improvizovanim nastambama ili nelegalizovanim objektima, tako da određeni broj osoba zbog neposjedovanja vlastite imovine i nemogućnosti da priloži dokaz da posjeduje valjan pravni osnov za prijavu prebivališta neće moći prijaviti prebivalište, a samim tim i izvaditi ličnu kartu koja predstavlja osnov za ostvarivanje svih prava.

U ovakvoj situaciji dolazi do kolizije Zakona o ličnoj karti kojim je propisano da je punoljetni državljanin dužan da ima ličnu kartu i Zakona o prebivalištu koji prijavu prebivališta uslovljava posjedovanjem valjanog pravnog osnova za prijavu prebivališta.

Posljedica ovakvih zakonskih odredbi je da određeni broj osoba koje su obavezne da imaju ličnu kartu i koje bi htjele da je izvade, to ne mogu da urade jer ne posjeduju valjan pravni osnov za prijavu prebivališta na određenoj adresi“, pojašnjava Mrkonja

Zakon o matičnim knjigama Federacije BiH

Prebivalište je vrlo značajno i u kontekstu upisa u matične knjige kao osnovne evidencije o građanima jedne države. Usvajanjem novog Zakona o matičnim knjigama u Federaciji BiH promijenjena je mjesna nadležnost za upis novorođene djece u matične knjige, pa umjesto matične službe u mjestu rođenja djeteta kako je to bilo ranije propisano, za upis u matične knjige sada nadležna matična služba općine u kojoj majka djeteta ima prijavljeno prebivalište.

–Ukoliko majka nema prijavljeno prebivalište, upis se vrši u matičnoj službi općine i grada u kojima je dijete rođeno. Ukoliko majka novorođenog djeteta ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Federacije BiH, ne postoje smetnje da se upis djeteta izvrši u redovnom roku od 30 dana, međutim, kada majka djeteta nema prijavljeno prebivalište jer ne posjeduje pravni osnov da se prijavi na određenoj adresi procedura upisa u matične knjige se komplikuje i novorođena djeca se u većini slučajeva ne mogu upisati u redovnom roku, već je potrebno provesti nekoliko postupaka da bi novorođeno dijete dobilo izvod iz matične knjige rođenih i uvjerenje o državljanstvu, a praksa je pokazala da ovi postupci mogu trajati i po nekoliko mjeseca – izjavila je Edita Avdibegović, pravnica iz Udruženja „Vaša prava BiH“.

Osobe, djeca rođena u inostranstvu

Osobe, djeca koje su rođene u inostranstvu, a nisu evidentirane u matičnim knjigama u BiH, za takve osobe je potrebno izvršiti naknadni upis u matičnu knjigu rođenih i državljana u Bosni i Hercegovini na osnovu isprave inostranog organa (rodnog lista iz inostranstva), a upis se vrši u matičnoj službi u mjestu posljednjeg prebivališta roditelja ili jednog od njih, a ako roditelji nemaju prebivalište onda u mjestu rođenja jednog od roditelja.

–Jedan od problema sa kojima se Romi susreću kada je u pitanju upis u matične knjige rođenih u BiH, a na osnovu isprave inostranog organa, jesu greške u izvodu inostranog organa, nastale zbog nepoznavanja jezike, nesporazuma ili kada korisnici namjerno daju lažne podatke zbog čega se podaci o roditeljima iz inostranog izvoda ne podudaraju sa podacima o roditeljima u BiH. Osim toga, roditelji djece rođene u inostranstvu prilikom povratka u BiH propuste da donesu i izvod iz matične knjige rođenih na internacionalnom obrascu, a upis u matične knjige u BiH nije moguće izvršiti bez izvoda iz MKR na internacionalnom obrascu. Uposlenici Udruženja „Vaša prava BiH” na radionicama i fokus grupama koje se održavaju u romskim zajednicama, korisnike savjetuju kako da postupe ukoliko odlaze u inostranstvo, a naročito u situacijama kada postoji mogućnost da se državljanka BiH porodi u inostranstvu – pojasnila je Avdibegović.

Iz Udruženja „Vaša prava BiH“ naglasili su da je usvajanjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na svim nivoima stvorene pretpostavke za uspostavu učinkovitog, funkcionalnog i sveobuhvatnog sistema za pružanje besplatne pravne pomoći za sve one kojima je pravna pomoć potrebna.

(portal-udar.net)/Jasmin Dedić

Objavljeno u: Hronika

Komentari zatvoreni.