banner ad

RIKVERC TELAL

| 28/04/2014

ddfsa

…znam Ti ja njegovu situaciju jako dobro, nastavlja mi prijatelj priču o osobi koja je maloprije sjedila za susjednim stolom u ljetnoj bašti kafića koji je u blizini naše Općine. Možda baš da nas je i ta sama stara građevina Općine asocirala, pa smo tog subotnjeg sunčanog prijepodneva i nekoliko ispijenih espresso kafa nastavili sa “elaboriranjem”. Sve Ti je sa njime bilo u redu, sve do tog kobnog dana. Od toga dana je sve krenulo mu naopako. Završio zanat, igrao za juniore lopte, volio svoju curu ko niko, pravio se važan, ko i svi u njegovim godinama. Kreativnost koja mu se javlja u kasnom pubertetu usmjeravao je na jednom lokalnom glasilu.

I onda mu dođe taj dan jaran iz djetinjstva na motoru i počeše se redati krugovi po našem gradu. Jaran ga vozi, a iza njega on, tada sa dugom kosom. Brzina motora i vjetar lepršaju njegovu dugu kosu i stalno mu raskopčava dugmad šarene košulje sa cvjetićima. Godilo mu je da se duga kosa vihori na vjetru, jer je mamila  njemu važne poglede, ali da bi “ukrotio” vjetar koji mu je i dalje raskopčavao košulju, okrenu košulju “naopačke” i zakopča je na leđima. I tu napravi fatalnu grešku. Sljedeći krug jaran izgubi kontrolu naspram samih vrata zgrade Općine, motor iskliznu, oni popadaše po asfaltu. Jaran koji je vozio motor brzo ustade, malo se otrese od prašine i fakat mu ništa, a ovaj naš ostade ležati na asfaltu ispred Općine.

Sakupi se raja oko njega da mu pomognu, te neki korpulentni čovjek u rudarskim čizmama i tamnoplavoj majici podiže ga na noge i kaže: “Ma nije mu ništa samo glava bila naopako, evo ja mu glavu ispravio, okrenuo je i sve je sad u redu. Hajde narode razilazi se”. Kazaljke na njegovom satu idu od toga dana naopačke. Kako tad, tako i danas, sve kontra. Kad se ženio na vjenčanju vidio matičar da je okrenuo papir, pa mu ga počeo trgati iz ruke, umalo ga nisu pokidali. Kada radi za kompjuterom tastatura je okrenuta prema dolje, a monitor obrnuto, isto je kada piše e-mail i sms-ove  na mobitelu, ekran je dolje, tipke su gore, kod gledanja TV-a i čitanja štampe ista stvar sve sa obrnutim tekstovima i slikama. Jedni kažu da je sve to uzrokovano pri rođenju, ko umjesto glave, prvo su mu izašle noge, no opet svi kažu da je to od onoga dana kako mu je onaj u gumenim čizmama “ispravio” glavu. Kažu da je i ruke tetovirao da ne petlja koja mu je lijeva, a koja desna. Njegova kontradiktornost je u to vrijeme sve više dolazila do izražaja, svakim danom je sve bila ekstremnija, naročito kada je oćelavio, izgubio dugu lepršavu kosu.

Potpuno poremetivši kompas u svakodnevnom životu stvari postavlja u kontra smjeru, a načelnicom Općine i lokalnom politikom je posebno opsjednut. Više svi znaju u gradu i okolini da njegova opsjednutost Načelnicom može biti samo kontraproduktivna, ne samo po njega, nego i po njegove bližnje, jer bližnji ga takvog najviše trpe. “Maše mačem po zraku i bljuje vatru“, vrlo je predvidljiv i previše stereotipan da bismo ga mogli doživljavati kao nekoga  ko nije “pao sa motora” i nije baš super napeto za slušati ga jer znamo unaprijed što će reći. Nevješto sakrivajući da pokaže svoje koketiranje i iz dubine duše prave iskrene stavove simpatizerstva prema Načelnici i aktuelnoj vlasti, manevrišući plitko-arogantno i plitko-agresivno se okreće za 180 stepeni, te djeluje vrlo često sam protiv stavova suosjećanja i miroljubivosti, ali mu ta putanja stalno klizi i izmiče. On je odavno odabrao svoju stranku-uvijek pobjedničku, iako je svima odavno jasno da se teško razumije u ideologije.

Neki ribari su pričali da su ga sreli u Čatićima da ide starom cestom unazad prema Kaknju i pljuje, rekao im je da ide u Sarajevo…

Objavljeno u: Osvrti

Komentari zatvoreni.