banner ad

PRAVOSLAVCI SUTRA SLAVE VASKRS: ZNATE LI ŠTA JE ČUVARKUĆA?

| 30/04/2016

vaskrs jaja

Vjernici pravoslavne vjere pripremaju se da obilježe najvažniji i najveći hrišćanski praznik Vaskrs, kojim se slavi temeljni princip hrišćanstva – Isusovo vaskrsnuće. Prema hrišćanskom vjerovanju Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je vaskrsnuo.

O Vaskrsu i običajima za taj praznik za Fenu je govorio paroh Stare pravoslavne crkve, otac Vanja Jovanović, navodeći da je vaskrsenje Hristovo najveći praznik u hrišćanstvu.

– Govorimo o tome da je Hristos vaskrsao, pobijedio smrt i tako povezao ljudski i božanski način postojanja, što dotad nije bilo. I to je neka naša vertikala kretanja prema Bogu. Čovjek je stvoren da bi dostigao oboženje, da bi vječno postojao i da bi se svijet, kosmos, posredstvom čovjeka osveštao, takođe, vječno u ljubavi postojao. To je cilj postojanja nas i svega oko nas. Zato je ovo radost posebna i velika, i zato se sve što postoji raduje i slavi. Vaskrs je pokretni praznik i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljetne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje – kaže paroh Jovanović.

Govoreći o najpoznatijem vaskršnjem običaju farbanju jaja, ističe da je jaje simbol obnavljanja i prirode života. Po predanju, Marija Magdalena koja je s Presvetom Bogorodicom neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju, putovala je u Rim da propovijeda Jevanđelje, i posjetila je cara Tiverija.

– Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje i pozdravila ga riječima: “Hristos vaskrse”. Vaskršnja jaja farbaju se na Veliki petak, najviše crvenom bojom koja je simbol Hristove prolivene krvi, dakle bojom vaskrsenja, ali i radosti jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. Jedno od tih crvenih jaja (prvobojeno) čuva se u kući do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća – kazao je Jovanović.

Vremenom, vaskršnja jaja vjernici su počeli da farbaju i drugim bojama te ih ukrašavaju. Time se, smatra, također iskazuje radost praznika. Ističe da je Vaskrs prvenstveno unutrašnji doživljaj svakoga od nas, a onda i cijele zajednice.

Dodaje da je problem današnjeg življenja globalizacija, čiji je dio neumitno i BiH. Čovjek se, ocjenjuje, nikad nije više kretao, nikad nije više putovao te nikad nije imao više mogućnosti.

– Sve mu je dostupno. Cijeli svijet mu je jedan postavljeni sto. A opet s druge strane, činjenica je da čovjek nikad nije bio usamljeniji. Jer se boji, smatra da će taj neko drugi uništiti njegov identitet. Da je drugi prijetnja njegovom identitetu, što nije. Ujedno ima potrebu da bude kroz drugoga, jer jedino tako može imati svoj identitet. Primjera radi majka koja je izgubila dijete, za nju je umro jedan dio svijeta. Ona ga više ne prepoznaje. Ona je kroz to dijete prepoznavala taj svijet, on je izgubio boje nije više isti. Ne doživljava ga na isti način – navodi paroh.

O sveprisutnijem manjku dijaloga vjernika i ateista koji se međusobno optužuju za “agresivnosti” pri iznošenju svojih stavova, Jovanović je rekao da svaki čovjek ima slobodu izbora. On je stava da, kada se govori o vjeri i tom pokretu čovjeka iznutra, niko drugi ne može upaliti tu vatru u čovjeku do on sam.

– Dakle svađati se o tim pitanjima je nepotrebno. Voditi normalne razgovore je apsolutno potrebno. Agresivnost ni bilo šta drugo nam ne svjedoči ni o vjerniku ni o onome ko nije vjernik, a dobar je čovjek. Svjedoči o unutrašnjem stanju čovjeka. Na isti način neko će se posvađati o kulturi. Mislim da se još više svađaju o politici. Mnoge stvari koje izgledaju kao religija imaju samo plašt od religije ili od antireligije – zaključio je Jovanović u razgovoru za Fenu.

Objavljeno u: Hronika

Komentari zatvoreni.