banner ad
banner ad

ODAKLE POTJEČE DOBROTA?

| 15/05/2018

dobrota1

Potječe li dobrota od urođenih crta ličnosti ili predstavlja proizvod okolnosti? Debata se nastavlja, iako su brojne psihološke studije već ispitivale ovu temu.

Smatrate li da ste dobra osoba? Kako procjenjujete tuđu dobrotu –po postupcima ili po općem utisku koji te osobe ostavljaju? Da li određene situacije podstiču dobrotu ili je to crta ličnosti koju nosimo u sebi bez obzira na okolnosti?

U psihološkim istraživanjima, ovo su vrlo složena pitanja koja obuhvaćaju interakciju urođenih osobina ličnosti, situacije i ponašanja. Najranija psihološka istraživanja na ovom polju proučavala su crte ili osobine, koje mnogi izučavaoci psihologije ličnosti svode na „veliku petorku“, odnosno model ličnosti od pet faktora.

U pitanju su sljedeće crte ličnosti:1. Otvorenost,2. Savjesnost,3. Ekstravertnost,4. Suradljivost,5. Neurotičnost.

Na testovima koji mjere ove crte, ispitanici dosljedno dobijaju slične rezultate koliko god puta da ponove test, čak i u razmaku od više mjeseci ili godina. Ovo nam govori da svaka crta predstavlja stabilnu tendenciju koja postoji u svakom od nas. Ipak, najranija istraživanja nisu ustanovila značajniju vezu između tih crta i vidljivog ponašanja.

Kasnija istraživanja na polju psihologije ličnosti, koja je predvodio Walter Michel, bila su usredotočena na spoljne situacije i njihov utjecaj na promjenu ponašanja. Ovaj pristup je intuitivno razumljiv. Na primjer, ljudi nisu uvijek ekstravertni sami po sebi – ista osoba može biti povučena u sobi punoj nepoznatih, a veoma vesela i druželjubiva u društvu prijatelja.

Mnoštvo istraživanja je pokrenuto nakon ubistva Kitty Genovese  godine 1964, kojem je navodno prisustvovalo čak trideset osam svjedoka, a da joj niko nije pritekao u pomoć. Kasnije su novinari otkrili da je znatan broj prisutnih u stvari nešto poduzeo da pomogne, ali ovo ubojstvo je uprkos tome pokrenulo mnoga istraživanja na temu „efekta posmatrača“.

Psiholozi su ustanovili da se vjerojatnoća da čovek nekome pomogne smanjuje u prisustvu nepoznatih. Skovali su termin „difuzija odgovornosti“ koji označava pojavu da ljudi u gomili rjeđe pomažu nekome u nevolji zato što se povode za time što ostali ništa ne preduzimaju.

Još jedna značajna studija, koju su proveli John Darley i Daniel Batson, pokazala je da su studenti teologije koji su dobili zadatak da održe propovijed o Dobrom Samarićaninu u manjem broju zastajali da pomognu čovjeku koji jauče ako su bili u žurbi.

Ove studije i brojna slična istraživanja prikazuju ljudsku prirodu kao promjenljivu i rastrzanu, bez ikakve stabilne ličnosti. Ipak, kad se isti rezultati ispitaju iz drukčijeg ugla, pojavljuje se drukčija slika. Čak i u eksperimentima usmjerenim na to da ometu pružanje pomoći, kao kad je studentima teologije rečeno da kasne, mala, ali uporna manjina je svejedno pritekla u pomoć čovjeku u nevolji.

Istraživanje koje je proučilo 286 studija na temu pomaganja drugima iznjedrilo je zaključak da je 40% učesnika spontano pružalo pomoć kad su bili u kontrolnim grupama, bez ikakvog podsticaja, a nešto manje od 40% činilo je isto u uvjetima koji pomoć aktivno ometaju.

To znači da su neki pokazali dobrotu uprkos manipulaciji eksperimentatora. Stoga se može zaključiti da situacija i crte ličnosti određuju da li će osoba učiniti dobro djelo ili ne, kao i da ometanje ne sprječava izvjestan broj ljudi da svejedno pomognu drugima.

Od „velike petorke“ crta ličnosti, pokazalo se suradljivost najdosljednije ispoljava korelaciju sa dobrim djelima i pomaganjem. U tijku je serija eksperimenata koji ispituju različite pretpostavke o dobroti, njenom porijeklu i situacijama koje je podstiču. Prva u tom nizu studija pokazala je da na osnovu dobrote kao crte ličnosti može se predvidjeti pomaganje kao postupak, ali da to ne važi ni za suradljivost ni za trenutno raspoloženje.

Ova istraživanja istovremeno proučavaju crte ličnosti i situacije, pa samim tim ispituju njihovu interakciju. Možda će ove studije uspjeti da raspetljaju čvor isprepletanih utjecaja koji određuju ko čini dobra djela, kada i zašto.

(Psychology Today, prevela: Isidora Zečević, impulsportal.net/Hayat/ViPromo/FOTO: ilustracija)

Objavljeno u: Hronika

Komentari zatvoreni.