banner ad
banner ad

MEDIACENTAR: RTV VISOKO I ŠEST RADNIKA GURNUTI U STEČAJ

| 13/06/2018

Od javnog preduzeća RTV Visoko nije ostalo ništa osim devastirane zgrade, zastarjele, pokvarene opreme i šest radnika koji u ovom trenutku ne znaju svoju sudbinu. Epilog je to odluke Općinskog vijeća Visoko da to javno preduzeće gurne u stečaj, a televizijski i radijski program nastave emitirati preko Javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“.

Općinsko vijeće Visoko krajem 2017. godine usvaja prijedlog o izmjenama Odluke o organizovanju JU Centar za kulturu i informisanje čime se toj ustanovi dodjeljuju djelatnosti emitovanja radijskog i televizijskog programa te djelatnost bežične telekomunikacije.

Regulatorna agencija za komunikacije 20. februara ove godine donosi odluku o prenosu dozvole za radijsko i televizijsko emitovanje sa JP RTV Visoko d.o.o. na „JU Centar za kulturu i informisanje Visoko“, da bi nedugo nakon sjednice održane 26. maja jedan dio radnika napustio RTV Visoko odnoseći pri tom kompletnu tehničku opremu u prostorije Centra za kulturu i informisanje.

Preostali radnici RTV Visoko: Dajte nam barem otkaze

Jedan od šest preostalih radnika JP RTV Visoko, glavni i odgovorni urednik Alen Jazić, kaže da je rukovodstvo izabralo 13 ljudi te s njima potpisalo ugovore o radu u „novoj“ radio-televiziji. Kriteriji na osnovu kojih su pojedini bivši uposlenici RTV Visoko zaposleni u JU Centar za kulturu i informisanje nisu jasni.

„Niko nikad nije rekao na osnovu kojih kriterija su neki od naših kolega zaposleni u JU Centar za kulturu i informisanje, a zašto smo mi ostali. I sam proces potpisivanja je urađen u tajnosti. Niko od kolega koji su prešli u novu ustanovu nije rekao da prelazi. Rukovodstvo je izabralo 13 ljudi sa njima potpisalo ugovore, a nas su ostavili ovdje s tim da nama nisu dati otkazi. Da smo dobili otkaze mi bismo imali priliku da se prijavimo na Biro za zapošljavanje. Tako da mi sada ne možemo da iskoristimo ni elementarna prava. Ne mogu za sebe niti za svoju djecu da ostvarim pravo na zdravstvenu zaštitu. Mi smo u ovom trenutku u pravnom vakuumu, s tim da nam je rečeno da moramo dolaziti na posao“.

Iako je formalno pokretanje predstečajnog postupka zakazano za 21. juni na Opštinskom sudu u Zenici, Jazić kaže da je kompletna tehnička oprema prebačena u prostorije Centra za Kulturu i informisanje i ističe da je apsurdno da radnici dolaze na posao ali nemaju čime da rade.

„Naša osnovna djelatnost je proizvodnja programa ali nemamo čime da radimo. Znači mi smo zaposlenici RTV Visoko i nemamo na čemu da obavljamo svoju djelatnost, a radnici koji su potpisali sporazumni raskid ugovora sa ovim preduzećem i koji su prešli u Centar za kulturu i informisanje na našoj opremi sa našom frekvencijom, špicama, identifikacijskim znakovima, arhivom, te našim glasovima, rade i predstavljaju se kao RTV Visoko, a mi kao radnici te RTV Visoko nemamo tu mogućnost“.

Ko je kriv za dugovanja prema radnicima

Iz budžeta opštine Visoko za finansiranje RTV Visoko izdvajano je oko 140.000 KM godišnje. Prema riječima Ajide Ređo, rukovodioca opštih poslova, puni iznos granta nikad nije u potpunosti isplaćivan.

„140 hiljada nam je odobravano iz budžeta opštine međutim na godišnjem nivou to se smanjivalo po 20.000 jer nema dovoljno novaca. Pa se mjesečno grant smanji za dvije hiljade tako da mi nikad za godinu dana nismo dobili taj iznos. Imali smo i marketing koji je u zadnje vrijeme išao dosta lošije ali je naša rubrika Sjećanje bila dosta profitabilna i na tome smo najviše zarađivali“, kaže Ređo.

Jazić naglašava da je dug RTV Visoko vezan za radnike na osnovu staža i neuplaćenih doprinosa, a ne prema trećim licima van firme.

„Mi smo od maja 2014. godine na minimalcu od 420 KM. Od čistačice do glavnog urednika. Došla je načelnica i tada nas zamolila da izdržimo do Nove godine, da prihvatimo da budemo na minimalcu da bi na neki način smanjili obaveze prema ličnim dohodcima, a samim tim i doprinosima za državu te kako bi se dug od 350 hiljada KM smanjio. Dakle mi bi praktično sami sebi izmirivali dug. Mi to prihvatimo misleći da će to trajati do decembra 2014. godine. Do dan danas naše plate su bile na minimalcu“.

Za Alena Jazića indikativno je da se dug od 350.000 KM u periodu od 2014. godine do danas nije umanjio bez obzira na to što su uposlenici u tom periodu dobijali minimalne plate.

„Bitno je naglasiti da nakon te četiri godine, odlazaka u penziju, napuštanja radnika, dakle nakon svih tih ušteda dug se nije smanjivao. Kako? Gdje su pare? Jesu li se vodile duple knjige? Dakle, mi smo sami sebi trebali da plaćamo te zaostatke i oni se opet nisu smanjili. Ko je postavljao direktore, imenovao Nadzorne odbore, usvajao izvještaje o javnim preduzećima? Radnici RTV Visokog nisu“.

Sadašnji radnici RTV Visoko, njih šest, naglašavaju da su u više navrata upozoravali na situaciju u tom javnom preduzeću. Faruk Avdović, koji je tužio preduzeće po osnovu kolektivnog ugovora, i koji je bio i predsjednik sindikata, ističe da je i sadašnja načelnica Amra Babić bila informisana još 2009. godine o situaciji u RTV Visoko.

„Mi smo upozoravali na ovo što će se dogoditi kada smo svim subjektima poslali jedno pismo o stanju televizije. Tada je načelnica koja je u tom periodu bila vijećnica postavila pitanje da li mi znamo šta to znači i da je to osnov za ulazak finansijske policije u ovu firmu. Tada je rečeno da će za sve što se dogodi u firmi odgovornost snositi Općinsko vijeće“.

Načelnica Babić: Sve je urađeno po zakonu

Načelnica opštine Visoko Amra Babić kao razloge guranja u stečaj JP RTV Visoko navodi činjenicu da to preduzeće kontinuirano akumulira gubitke te da je problem neefikasnosti tog javnog medija zatečeno stanje. Naglašava da je opštinsko vijeće prebacivanjem djelatnosti na JU Centar za kulturu i informisanje građanima Visokog omogućilo nastavak informisanja preko lokalne televizije i radija.

„Došli smo u situaciju da imamo 350.000 KM dugova koji su akumulirani mnogo prije mog dolaska ovdje. Uz napore menadžmenta uspjeli smo da zadnjih nekoliko godina izmirujemo bruto plate i tekuće troškove. Međutim dugovi su ostali i nismo uspjeli da ih izmirimo. Moram reći da je problem neefikasnosti JP RTV Visoko jedno zatečeno stanje. Iz budžeta svake godine izdvajamo oko 150.000 KM za RTV Visoko kao grant sredstva što uz njihove prihode koje ostvare na tržištu nije dovoljno. Osnivač je na sjednici općinskog vijeća prije pola godine odlučio da ovu djelatnost, zbog građana općine Visoko koji zaslužuju da imaju javni servis, prebaci na javnu ustanovu. Jednostavno mi nemamo alternativu osim da prebacimo dozvolu na JU Centar za kulturu i informisanje. Preduzeće je pred stečajem i mi krajem mjeseca na sudu imamo odlučivanje o pokretanju stečajnog postupka za JP RTV Visoko. Naš cilj je da dugoročno imamo stabilan informacijski javni servis i smatramo da je ovo pravi put kojim se ide“.

Babić naglašava da osnivač – općina – nema nikakvog uticaja na status preostalih šest radnika JP RTV Visoko, a odgovorne za finansijsku dubiozu tog javnog emitera vidi u prethodnim menadžmentima kao i organima upravljanja.

„Osnivač se ne miješa u status preostalih radnika jer to nije naša nadležnost niti smo mi kvalifikovani  da to radimo. Ako smo ljudima dali mandat da nam naprave održivi informacijski servis onda se ne smijemo miješati u to kako će oni raditi. Preduzeće ide u stečaj. Kako je do toga došlo? Trošili su više nego su imali. Dvadesetšest ljudi je bilo u radnom odnosu na ovaj ili onaj način na lokalnoj televiziji koja pravi minimum vlastitog programa. Odgovornost za dugove snose uprave, menadžmenti i organi upravljanja. Pa šta ja sada trebam, pokrenuti tužbe protiv svih koji su bili prije mene. Vjerujte red bi bio ogroman. Ja ću to dati na vijeće pa neka oni dalje rade što hoće. Što se tiče preostalih radnika oni će svoja dugovanja namiriti iz stečajne mase. Kad se otvori stečaj, stečajni upravitelj raspolaže stečajnom masom koja ide po prioritetima naplate“.

Činjenicu da je iz JP RTV Visoko iznesena kompletna materijalno-tehnička oprema, Babić komentariše riječima da te stvari nisu u njenoj nadležnosti te da sve procese vode menadžmenti te nadzorni i upravni odbori. Također navodi  da je sve što je dosad urađeno, urađeno po zakonu.

„To nije u djelokrugu mojih nadležnosti i sve ove procese vodi menadžment ustanove, preduzeća, nadzorni i upravni odbori. U tehničke detalje zbog prirode svog posla ne mogu ulaziti. Naglašavam da to rade menadžmenti i jedne i druge institucije, dakle nadzorni i upravni odbori i odgovorno tvrdim da sve što se radi, radi se po zakonu. Pitate me operativne stvari koje ja ne znam i ne trebam znati. Postoje ljudi koji rade i koji znaju kako je oprema prešla. Svako ko misli da je bilo nezakonitih radnji neka se obrati institucijama koje se time bave. Neka prijave i neka se utvrde sve činjenice. Ja imam povjerenje u ljude sa kojima radim da su to uradili na zakonit način. Sve će to doći na sjednicu vijeća u izvještaju u okviru kojeg ćemo obavijestiti javnost“.

Nisam cenzurisala, samo sam jednom spriječila emitovanje signala

Prema riječima načelnice Babić politički uticaj na izvještavanje ne postoji. Kako navodi televizijska propaganda nije joj potrebna, s obzirom na to da se njen politički marketing bazira na interakciji „od čovjeka do čovjeka“.

„Ja sam na sjednici općinskog vijeća rekla da nisam nikad koristila medije za vlastitu propagandu mada su pokušavali da to urade u obrnutom pravcu. Podsjetit ću vas na izbore 2016. godine kada je političkim pokušajima trebalo da se RTV Visoko preuzme da bi se emitovao predizborni politički program. Ja to nisam dozvolila. Meni ne treba takva vrsta propagande, ja imam vlastiti marketing od čovjeka do čovjeka. Ja nikad nisam cenzurisala televiziju, nemam vremena da se bavim tim stvarima i to su nebitne stvari. Na sjednici sam rekla da sam 2014. godine jedini put spriječila emitovanje televizijskog signala“.

Alen Jazić ističe da je sadašnji politički vrh u Visokom vršio pritiske na izvještavanje kao i cenzurisao priloge.

„Što se tiče cenzure za moj lični slučaj imate video materijal gdje načelnica Amra Babić sa govornice općinskog vijeća govori da je cenzurisala prilog o demonstracijama u Visokom. Meni je tada rečeno da taj prilog o februarskim protestima uradim drugačije, što sam ja odbio nakon čega su oni odlučili da ne emituju program. Oni tad ne isključe signal nego ga zatamne sa obrazloženjem da je predajnik iskočio“.

Novinarka RTV Visoko Irma Jusufbegović naglašava da u zadnje tri godine opozicione partije u Visokom nisu imale mogućnost obraćanja građanima Visokog preko tog medija.

„U suštini svi politički subjekti osim vladajuće strukture su bili uskraćeni za barem minutu medijskog prostora. Ja sam prošle godine bila na ‘ribanju’ jer se desilo da sam pustila prilog sa sjednice gdje je dvoje ili troje sugovornika bilo sporno“.

Razloge neprikazivanja priloga Alena Jazića o februarskim protestima 2014. godine Amra Babić opravdava riječima da u tom trenutku nije bilo potrebe da se dodatno dižu tenzije.

„Spriječila sam to emitovanje jer je država u tom trenutku gorila, delinkventi koji su bili ispred zgrade kantona i općine Zenica i drugih institucija su kamenovali i palili zgrade. Mislim da nije bio ambijent da se u tom trenutku dodatno podiže prašina i dižu tenzije. U tom trenutku bila sam u zgradi skupa sa 110 uposlenika općine Visoko gdje je bilo i srčanih bolesnika i gdje smo bili bukvalno zatočenici svih onih koji su nas gađali kamenjem. Mislim da nije trebalo podizati tenzije i da u tom trenutku nije trebalo građane informisati iz nekog jednostranog ugla o situaciji koja je bila sigurno politički montirana. To nisam uradila zbog Općine Visoko nego zbog  interesa države Bosne i Hercegovine koja je u tom trenutku bila na nečijoj meti“.

Informisano tužilaštvo

Preostalih šest radnika RTV Visoko naglašavaju da su o svom položaju i o stanju tog preduzeća informisali Tužilaštvo Zeničko-dobojskog Kantona, Policijsku upravu Visoko, Ombudsmena za ljudska prava, Regulatornu agenciju za komunikacije kao i udruženje BH novinara.

„Obratili smo se tužilaštvu, ombudsmenima, policiji i RAK-u, pa nek oni objasne to prebacivanje dozvole. Naše kolege iz drugih medija su nam dali podršku mada očekujemo od BH novinara kao udruženja da nam daju neke smjernice u kojem pravcu trebamo djelovati. Načelnica nam se nije obraćala niti smo mi tražili sastanak s njom. Mi smo imali ovdje sastanke sa Nadzornim odborom, sastanke sa tadašnjim rukovodstvom gdje smo tražili da se osnivaču prenesu naši zahtjevi. Naš jedini zahtjev je da nam se riješi status na bilo koji način. Ako je to otkaz nek nam daju otkaze i da možemo da idemo na biro“.

Razgovor može ali nakon Bajrama

Sa namjerom da dođemo do informacija o operativnim aktivnostima vezanim za prebacivanje opreme iz RTV Visoko kao i kriterijima na osnovu kojih su pojedini zaposlenici tog javnog preduzeća zaposleni u JU Centar za kulturu i informisanje, kontaktirali smo direktoricu Mensuru Alibegović.

U telefonskom razgovoru nam je rekla da odgovore na naša pitanja može dati nakon konsultacija sa načelnicom ali da bi svakako najbolje bilo da pošaljemo pitanja i sačekamo period nakon Bajrama zbog ramazanskih obaveza. Ni neki od bivših radnika RTV Visoko, a zaposlenika „nove“ televizije nisu bili zainteresovani za razgovor.

Autor: Predrag Blagovčanin/media.ba

Objavljeno u: Hronika

Komentari zatvoreni.