AMRA BABIĆ: ŽENE U BIH TREBAJU BITI BORBENIJE

| 14/10/2012

Rođena Visočanka Amra Babić uvjerljivo je pobijedila na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini i postala prva načelnica u istoriji Visokog. Diplomirana je ekonomistica, obavljala je funkciju ministrice finansija u Zeničko-dobojskom kantonu, te direktorice VGT Consultinga iz Visokog. Predsjednica je Upravnog odbora Organizacije porodica šehida i poginulih boraca Visoko ’92.

Vaša pobjeda na izborima izazvala je veliku pažnju domaće i međunarodne javnosti zbog dvije činjenice: prvi put u istoriji Visoko je dobilo načelnicu. Druga je činjenica da ste prva načelnica u Evropi koja nosi hidžab. Ko Vas je podržao u naumu da se kandidujete i da li je bilo protivnika toj odluci?

“Mediji su činjenicu što nosim hidžab veoma često eksploatisali, a ja odgovaram i ovom prilikom da to nije ništa posebno. Ovo je Bosna i Hercegovina, ovo je Evropa i ovo je Stranka demokratske akcije (SDA), a to znači da je ovo pobjeda ravnopravnosti, demokracije i tolerancije i osobno to doživljavam kao normalno.

Zahvaljujem se na kandidaturi SDA i njenom rukovodstvu, koje je u ovom složenom političkom trenutku preuzelo rizik kandidujući mene, kao ženu koja nosi maramu. Nismo znali kako će ljudi na ovo reagirati, jer mnogi razmišljaju drugačije i nismo znali kako će narod reagovati na to, ali hvala dragom Bogu, sve se ovo pretvorilo u dobar rezultat.

Drago mi je da su birači u prvi plan stavili moje kompentecije, formalno znanje, životno iskustvo. Dakle, moja marama bila je moja prednost na izborima, jer me ljudi doživljavaju kao ozbiljnu, odgovornu i principijelnu osobu.”

Žene s hidžabom u Evropi često su pod lupom javnosti, a primjeri islamofobije sve su češći u brojnim evropskim državama. Marame su bile i povod nekim državama da uvedu restriktivne zakone zbog nošenja hidžaba. Kako komentirate taj proces na evropskom kontinentu u svjetlu potrebe pokrivenih muslimanki da ostvare svoja prava na rad i normalan život u evropskim državama?

“I to vam govori da je Bosna i Hercegovina puno demokratičnija u odnosu na neke zemlje Evrope. To govori da smo mi Bosanci širokih pogleda. Zbog toga sam veoma sretna što sam Bosanka, Bošnjakinja i muslimanka, a Evropljanka.

Bilo kakva diskriminacija zaslužuje osudu i zaista ne razumijem ljude koji zbog niza predrasuda ženama muslimankama uskraćuju pravo na obrazovanje, pravo na rad u javnom sektoru. Idu tako daleko da javno zabranjuju manifestovanje obaveza žena muslimanki.

Marama je za mene vjerska obaveza i to je za mene u mom životu na prvom mjestu. Osuđujem svaku vrstu diskriminacije i pozivam Evropu, odnosno Evropski parlament i državnike Evropske unije, da o pravima muslimanki ozbiljno razmisle, kao i o pravu jedne male države Bosne i Hercegovine, koja je bila i ostat će primjer suživota, tolerancije i jednakopravnosti svih njenih naroda i građana, bez obzira na spol i njihov spoljašni izgled.”

Zašto su žene nedovoljno aktivne u političkom životu? Kako Vi mislite u svom poslu izaći nakraj s muškarcima u politici?

“U životu se nikada nisam plašila izazova i prepreka. Moj životni put i sudbina su me očvrsnuli i trasirali put i uticali da moje odluke budu odgovorne. Možda to nekome znači da sam hrabra. Počela sam se baviti politikom zbog događanja u svom privatnom životu, a u javnom životu učestvujem već 20 godina. To mi nije problem, jer žena ako hoće i trudi se, može biti najbolja u onom poslu kojem se posveti.

Moj izbor je politika, iako sam diplomirala ekonomiju, pa sam radila u privredi, jednoj osiguravajućoj kući i banci. Bila sam ministrica finansija u Zeničko-dobojskom kantonu i trudila sam se da na svakom radnom mjestu ostavim pečat. Žena u politici ozbiljnim pristupom u radu treba da zasluži uvažavanje kolegica i kolega kako bi joj povjerili i obnašanje značajnih funkcija. Ja sam to povjerenje stekla i, prije svega, zahvaljujem se dragom Bogu koji mi je dao potrebne preduslove da pobijedim.

Ne smatram što sam žena da ću imati problema da izađem nakraj s muškarcima. Do sada nisam imala tih problema, jer mi smo društvo koje u političkom i poslovnom svijetu ima veću dozu tolerancije i mislim da su famozne podjele na muške i ženske poslove stvar prošlosti.

Naravno, žene moraju biti puno jače i aktivnije i da traže ono mjesto koje zaslužuju, a to znači da budu borbenije i jednostavno uzmu ono što im pripada. Ja sam to učinila, jer sam u politici od 2004. godine. Sada imam i potrebno iskustvo i još više hrabrosti da se borim za jednaka prava za sve interesne skupine i sve građane.”

Izjavili ste da Vas je nepravda natjerala da se počnete baviti politikom. Gdje ste uočili tu nepravdu i šta Vas najviše pogađa u svakodnevnom životu? Koji je Vaš prvi korak kao načelnice?

“Mlada sam doživjela porodičnu tregediju, jer mi je u ratu 1993. godine poginuo muž kao pripadnik Armije Bosne i Hercegovine. Bila sam prepuštena na milost i nemilost životu i da s dvoje male djece od četiri i dvije godine i sa trećim nerođenim nastavim živjeti dalje. Imala sam veliku pomoć svoje porodice, a onda smo u Visokom osnovali Udruženje porodica šehida i poginulih boraca, prije svega da pružimo utjehu sami sebi, a zatim da ostvarimo značajnija materijalna i socijalna prava. Boreći se za prava te populacije nailazila sam na velike probleme i nerazumijevanje i to me je natjeralo da se aktivno uključim u politiku.”

Planirate odvojiti jedan dan u sedmici i lično razgovarati s Visočacima o njihovim problemima. Kada će početi razgovori s građanima?

“Zamjerila sam prethodnom načelniku u Visokom nedostatak komunikacije sa građanima. Zamjerila sam mu i što je imao malo uvažavanja prema privrednicima, ljekarima… I kada je riječ o građanima, onda je imao veliki nedostatak što ih nije uvijek uvažavao i nije imao direktan kontakt sa građanima. Načelnik je običan čovjek kao i svi drugi ljudi i zato treba da odvoji određeno vrijeme da sasluša probleme građana. Svjesna sam da je to iscrpljujuće i da će to biti jako naporno, ali ću to i provesti.

Očekujem od građana da i oni budu korektni i da mi ne iznose probleme koji se mogu riješiti na nekom drugom nivou, već da rješavamo probleme za koje je nadležna Općina Visoko. Ljudima ponekad treba samo lijepa riječ da budu zadovoljniji i sretniji.”

Vjerujete u mlade i kazali ste da ste pobijedili zahvaljujući najviše njihovim glasovima. Kako ćete im se odužiti?

“Uvijek sam vjerovala u mlade, a očito je da i oni vjeruju meni. Mladi su me na izborima podržali u ogromnom broju i sigurna sam da žele promjene i vjeruju da ja mogu to postići. Mladima, prije svega, trebaju posao i obrazovanje i boriću se da im to osiguram u Visokom, jer to je moja nadležnost. Zato ću dati šansu mladima da se zajedno angažiramo i da damo svoj doprinos napretku Visokog.”

Razgovarao: Rešad Dautefendić
Izvor: Al Jazeera

Objavljeno u: Politika

Komentari zatvoreni.